Strane herbarijuma Emili Dikinson, uredno skenirane od strane biblioteke kojoj pripadaju (Harvard College) prikazuju nam osušeno bilje u savršenom stanju, i posle sto trideset godina od smrti pesnikinje. Na A.A.A već postoji serija tekstova posvećena herbarijumima odnosno svim oblicima prikazivanja cveća u umetnosti i njihovog mnogostrukog značenja.
Pridružujem i Emili Dikinson pomenutoj temi, a pominjanje herbarijuma je važno jer sugeriše, posredno, i na svakodnevicu, podjednako koliko i na psihološki sklop osobe. U pitanju je sklonost ka fragmentaciji, ka zatvaranju, ali i sklonost ka metodu. Kratka i lakonski stroga forma odlikuje dela ove pesnikinje. Na prostoru kokošinjca smeštena je Keopsova piramida. Iluzionizam je značajan za ovu umetnicu.
Takođe, ljupkost, podjednako koliko i brutalnost, začudnost i prividna nepovezivost entiteta koji tvore metafore, kojima su posebno bili skloni metafizički pesnici, oblik i zanačenje u potpunoj disparaciji – oblik kratak i sveden, značenje dovedeno do radijusa velikog praska čine ovu pesnikinju izuzetnom.
Ideali su divno ulje
Da točkovi ne kriče –
Al kad se vrti osa životna –
Zjenica ulje poriče – (983)