Vilson Bentli: Fotografije pahuljica

Vilson A. Bentli (Wilson A. Bentley) načinio je svoju prvu fotografiju pahuljica sa 19 godina, 1885. godine. Njegov metod podrazumevao je da pahuljicu stavi na crni pliš i pod mikroskop, a onda da ju, dok je pod mikroskopom i neotopljena, fotografiše. Bentli je za života načinio pet hiljada fotografija pahuljica (za koje kažu da ne postoje dve istog oblika), a smrt ga je zatekla u snegu, dok je u snežnoj oluji pešačio šest milja.

Njegovo lutanje u času snežne oluje, lutanje koje se tragično završilo, podseća nas na iskustvo Hansa Kastorpa, junaka romana Čarobni breg Tomasa Mana koji, isto tako, luta u snežnoj oluji, u kojoj i zaspi i sanja čudesan san grčkih orgija na svečanostima boga Dionisa, bahanalijama. Jedna mala asocijacija koja nas podseća da u svetu umetnosti jeste moguće upoređivati, simbolički, i po analogijama, različite motive.

Niti očit, niti skriven, zlatni rez može se lako izraziti riječima: cjelina je u istom omjeru prema većem dijelu kao što je veći deo prema manjem. Zlatni rez može se opisati i kao obrazac brojeva koji se povećavaju zbrajanjem dvaju prethodnih brojeva. Ali što to znači? Onima kojima se apstrakcije i brojke čine teškima za razumijevanje znači da postoji veza koja se može dokazati brojkama, koja raste do niza oblika i pokreta prisutnim svugdje u prirodi i koji se mogu potpuno prenijeti u pravilo proporcije da bi ih upotrijebili umjetnici. Nadalje, njezina načela harmonije priznata su kao fundamentalne istine u duhovnom svijetu, a njezin odnos sa našim svakodnevnim životom vidljiv je u proporcijama samih naših tijela.

Ljudska fascinacija božanskom proporcijom tijekom mnogo stoljeća velikim je dijelom posljedica njezinih brojnih osobitih svojstava – harmonija, obnova i ravnoteža samo su neka od njih. Njezina se harmonija očituje u načelima dizajna u kojima nam priroda daje obrasce u biljkama, školjkama, vjetru i zvijezdama. Obnavljajuće načelo pojavljuje se u geometrijskim oblicima i tijelima koji tvore osnovu svega, od DNK do obrisa svemira. Ravnoteža se pronalazi u spirali u našem unutrašnjem uhu i odražava u razvojnom obliku ljudskog embrija.

Citat: Priya Hemenway, Tajni kod. Zlatni rez – tajanstvena formula koja vlada umjetnošću, prirodom i znanošću, prevela Anka Munić, V.B.Z, Zagreb, 2009.

Slika jelena u borovoj šumi: Morikava Sobun

Slika jelena u borovoj šumi nastala je u Japanu, krajem 19. veka, 1892. godine i pripada Meiji eri japanske kulture. Naslikao ju je Morikava Sobun. U pitanju je panel od papira, materijala koji je i omogućio ovako tanan i suptilan prikaz.

Paneli stoje jedan uz drugi. Donji u ovom postu je desno, gornji je levo tako da se dobije utisak zamrznutog kadra iz koga jelen samo što nije utekao. Slikar namerno životinju stavlja u sam ugao slike, a ne na sredinu, naglašavajući na taj način njenu dinamiku. Veličanstven prikaz jednog godišnjeg doba, prirode i tišine.

Kazala mi je tada, videvši nepomične stvari moga postojanja:
Želela bih da pobegnemo u Hiperboreju i da te živog rodim
na snegu, kao srna, dok trči i riče
kricima dugim, do noćnih zvezda.

Macuo Bašo, japanski haiku pesnik, morao je uskom stazom ka dalekom Severu putovati ovakvim krajevima sredinom 17. veka, evropski umetnik s početka 19. veka, Kaspar David Fridrih, najbliži je ovako suptilnom izrazu slikajući sneg i borove, a jedan rumunski pesnik, Nikita Stanesku, nesvesno, verovatno, dao je najlepše stihove na ovu sliku:

Izvor slika: The British Museum

Ilustracije Kaja Nilsena

Kay Nielsen bio je danski ilustrator, jedan od predstavnika pokreta Art Nouveau i svakakako umetnik koga vezujemo za zlatno doba umetnosti ilustracije. Priložene su neke od ilustracija za petnaest norveških bajki prevedenih na engleski jezik East of the Sun, West of the Moon koje su objavljene 1914. godine. Ko god je bio opčinjen Diznijevim crtanim filmovima, estetikom koju je taj studio pokazao naročito u crtanom filmu Fantasia, ostvarenju koje spaja vrhunsku ilustraciju sa muzikom, doprinoseći bajkovitoj atmosferi (Volt Dizni je osoba koja je najvećem broju dece dala definiciju onoga što je bajka), mora biti opčinjen i ilustracijama ovog danskog umetnika koji se inspirisao, osim folklornom književnošću, persijskom i indijskom minijaturom. Moj omiljeni izdavač, Taschen, objavio je nedavno reprint izdanja knjige East of the Sun, West of the Moon (link).

First published in 1914, East of the Sun and West of the Moon is a celebrated collection of fifteen fairy tales, gathered by legendary Norwegian folklorists Peter Christen Asbjørnsen and Jørgen Engebretsen Moe on their journeys across Norway in the mid-nineteenth century. Nielsen’s illustration edition of Asbjørnsen and Moe’s tales is considered a jewel of early 20th-century children’s literature, highly sought-after by art and book collectors worldwide.