Margerit Jursenar

  • Margerit Jursenar o svom romanu „Hadrijanovi memoari“

    Margerit Jursenar o svom romanu „Hadrijanovi memoari“

    Ova knjiga bila je zamišljena, zatim napisana, u celosti ili delimično, u različitim oblicima između 1924. i 1929. godine, između moje dvadesete i dvadeset pete godine. Svi su ti rukopisi uništeni, što su i zasluživali. Ponašla sam u jednoj svesci Floberove prepiske, koju sam mnogo čitala i mnogo ispodvlačila oko 1927. godine, nezaboravnu rečenicu: Pošto…

  • Nemoguće ljubavi Margerit Jursenar

    Nemoguće ljubavi Margerit Jursenar

    Poljubite me jer nema sumnje da ćemo se sresti tek na drugom svetu kada naši poljupci više ne budu imali usana. – Margerit Jursenar Dve lepo obučene devojke prikazane su na slici vibrantnih boja, koje prenose utisak vedrog jutra, kada se sve čini mogućim, kada je optimizam tih, i nenadan, ali prisutan i postojan poput…

  • Godine putovanja Margerit Jursenar

    Godine putovanja Margerit Jursenar

    Margerit Jursenar je bila kosmopolita u najboljem i najplemenitijem značenju te reči. Pripadnica građanske klase, pod uticajem različitih kultura, posredstvom umetnosti, a zahvaljujući liberalnom obrazovanju kakvo je sticala, bilo u Belgiji, bilo u Francsukoj, bilo na mnogobrojnim putovanjima koje je njen otac, Mišel de Krejankur, osoba avanturističkog duha i neformalnog odnosa prema životu, poduzimao, na…

  • Evropejci i kosmopolite: Štefan Cvajg i Margerit Jursenar

    Evropejci i kosmopolite: Štefan Cvajg i Margerit Jursenar

    Kada su počele da propadaju zidine geta, Jevreji su prodrli u duhovni prostor Evrope iznenađujuće brzo i uspešno. Neki, kao Marks, Frojd ili Ajnštajn postali su osvajači sveta, hiljade Jevreja uklopilo se u elite svih oblasti civilizacije: u nauku, umetnost i politiku. Po svoj prilici upravo tako nejasan status, neodređen identitet, dopuštao im je da…

  • Fransisko Goja i Margerit Jursenar: Vrzino kolo i veštičje sabati

    Fransisko Goja i Margerit Jursenar: Vrzino kolo i veštičje sabati

    Šta je seljaku koji je teško živeo značio odlazak na vrzino kolo? Ono što ovde zovemo „bojiti grad u crveno“, odnosno proslavljati, uz malu i vrlo uzbudljivu nijansu opasnosti; vrzino kolo je bila njihova diskoteka, mesto njihovog prepuštanja čulima i pijanstvu, njihova javna kuća. Ako hoćemo da umanjimo ugled sekti, postoje bolji načini nego što…