Mit
-

Pet pesama posvećenih boginji Persefoni
Grčki mit nije kodifikovan knjigom. To za pisce može biti oslobađajuće saznanje jer su na taj način pozvani da sami, i nedogmatično, doprinesu već postojećem korpusu. Grčki mitovi su niz priča čije varijacije su do nas došle kroz različita pesnička i prozna dela a često su objedinjeni i kroz rečnike. Dakle, oni su nam dostupni…
-

Mit o Persefoni
Persefona, boginja Podzemlja i prirode, Demetrina i Zevsova kći, Hadova supruga. Kao strašna kraljica Podzemlja, ona sprovodi u delo kletve ljudi, gospodari senima i vlada čudovištima podzemnog sveta. Persefona živi iza Okeana, u vlažnim Hadovim dvorima, kraj kojih teku podzemne reke Piriflegetont, Aheront, Kokit i Stiga. U mladosti, dok je još bila devojka (Kora), Persefona…
-

Ikar u mom snu
Sanjala sam Ikara u crkvi. Jedna velika freska naspram vrata bila je, od poda do tavanice, ispunjena obrisima njegovog tela koje pada naglavačke, sa krilima čiji perje je letelo okolo, dok se u pozadini plaveo ili zeleneo pejzaž, stvarajući tako, u kontrastu sa belinom perja azurni, spokojan prizor, koji je bio u potpunoj nesaglasnosti sa…
-

Mit o Evropi kao mit o prvom jutru bez straha
Zamisli na trenutak da ovo sanjaš. Sa jedne obale do druge tebe na svojim leđima prenosi, dok pliva otvorenim, beskrajnim morem, dok dahće kroz talase, ali trudeći se da se ti ne okvasiš, jedan veliki bik. Zamisli tu veličanstvenost tišine, okrznute jedino vašim prohodom kroz vodu. I to jutro, kao da je prvo, i izmaglicu…
-

Ikarov pad: Piter Brojgel i Vilijam Karlos Vilijams
Po Brojgelu kada je Ikar pao bilo je proleće seljak je orao svoju njivu sva raskoš prirode se razbudila trepereći pokraj ivice mora obuzeta sobom znojeći se na suncu što je istopilo vosak krila nevažno na pučini voda je prsnula sasvim neopaženo to se utopio Ikar Piter Brojgel, renesansni flamanski slikar, inspirisao je dva veoma…
-

Ikarov pad
Ranije sam češće odlazila u Zemun, moj prijatelj je tamo stanovao. Retko smo ostajali u zatvorenom prostoru, a i kada bismo, tema Ikara bila bi indirektno prisutna, „visoko“ i „nisko“ preplitali bi se: pravili smo sendviče i pričali o Ljosi, jeli bismo ih i punih usta sumirali utiske o Markesu. Onda bismo izašli i prolazili…


