Dekadencija

  • Okrutna i mračna lepota Šelijeve Meduze

    Okrutna i mračna lepota Šelijeve Meduze

    Pred nama je jedna od najzanimljivijih Šelijevih pesama čiji pun naziv glasi O Meduzi Leonarda da Vinčija iz Firentinske galerije koja je napisana pred kraj 1819, a objavljena posthumno, 1824. godine, dve godine posle Šelijeve smrti. Pesma tematizuje kontemplaciju nad jednom slikom, za koju se verovalo da je Leonardova, a na kojoj je prikazana, iz…

  • Grad duhova Žorža Rodenbaha

    Grad duhova Žorža Rodenbaha

    Pesništvo će postati novo ako se uvuče među snove, ako traga za neznanim devičanstvom u dnu izmaglice, zvukom uskladištenim na obodu tišine. Ovako je pisao Žorž Rodenbah u poemi Omeđeni životi 1896, četiri godine pošto je objavio svoje najpoznatije delo, roman Taj mrtvi Briž. U ovom fragmentu naziremo odlike celine njegove poetike, simbolizam u poeziji,…

  • Manifest književnosti larpurlartizma i dekadencije: Vajldov predgovor romanu „Slika Dorijana Greja“

    Manifest književnosti larpurlartizma i dekadencije: Vajldov predgovor romanu „Slika Dorijana Greja“

    So I turned myself to face meBut I’ve never caught a glimpseOf how the others must see the fakerI’m much too fast to take that testCh-ch-ch-ch-changesTurn and face the strange Turn and face the strange: to nam saopštava Dejvid Bouvi u pesmi Changes dok nam umom prolaze slike kojima smo prisustvovali tokom kultova seksa i…

  • Ako nije orijentalna raskalašnost, onda je orijentalna brutalnost: Obri Berdsli kao ilustrator Vajldove drame „Saloma“

    Ako nije orijentalna raskalašnost, onda je orijentalna brutalnost: Obri Berdsli kao ilustrator Vajldove drame „Saloma“

    Saloma je biblijska junakinja koja je odsekla glavu Svetom Jovanu Krstitelju i na tanjiru je prinela okrutnom caru Irodu. Pred njim i njegovom svitom zanosno je igrala, a na nagovor svoje majke, Irodijade, udate za cara, zauzvrat je tražila glavu sveca. Saloma je junakinja kakvu književnost dekadencije veliča, inspirisana poezijom Šarla Bodlera i Kitsovom pesmom…

  • Poove pozorištarije na ilustracijama Harija Klarka

    Poove pozorištarije na ilustracijama Harija Klarka

    Hari Klark je bio irski ilustrator koga mnogi smatraju jednim od najboljih vizuelnih interpretatora Poove imaginacije. Pored njega, dela američkog pisca koji se smatra rodonačelnikom tri žanra kratke priče – gotske, detektivske i naučnofantastične – ilustrovali su još i Artur Rakham, Edmund Dulak i Gustav Dore ali, čini se, niko kao Klark nije bio bliže…

  • Žoris-Karl Uismans o slici „Saloma“ Gistava Moroa

    Žoris-Karl Uismans o slici „Saloma“ Gistava Moroa

    Među svim umetnicima postojao je jedan čiji ga je dar bacao u dugotrajne zanose, Gistav Moro. Bio je nabavio dva njegova remek-dela, i noćima i noćima sanjario pred jednim od njih, pred slikom Salome, koja je bila ovako zamišljena: Jedan presto, nalik na oltar katedrale, uzdiže se pod bezbrojnim svodovima koji šikljaju iz stubova zdepastih…

  • Žoris-Karl Uismans o Šarlu Bodleru

    Žoris-Karl Uismans o Šarlu Bodleru

    Njegovo divljenje prema tom piscu bilo je bezgranično. Po njemu, književnost se dotad ograničavala na to da istražuje površinu duše ili da prodre u pristupačne i osvetljene njene donje spratove, utvrđujući ovde-onde slojeve smrtnih greha, proučavajući njihove žile i njihovo rastinje, beležeći, kao Balzak, na primer, slojevitost duše obuzete monomanijom neke strasti, častoljubljem, škrtošću, očinskom…

  • Žoris-Karl Uismans o klasičnoj muzici

    Žoris-Karl Uismans o klasičnoj muzici

    Ali on je naročito doživljavao neizrecive radosti slušajući gregorijansko pojanje, koje orguljaš beše održao uprkos novim idejama. Taj oblik, koji se danas smatra zastarelim gotskim oblikom hrišćanske religije, arheološkim kuriozumom, ostatkom starih vremena, bio je jezik starodrevne crkve, duša srednjeg veka; to je bila ona večna molitva što se poje, modulira u zanosu duše, večna…

  • Egzotična i divlja fauna „Cveća zla“

    Egzotična i divlja fauna „Cveća zla“

    U tim loše osvetljenim oblastima ljudske delatnosti, kao u tamnom repu neke komete, utapa se i ovekovečuje sva fauna maštarija, sva njihova podmorska vegetacija. Ljudska slabost otvara vrata tajne i vodi nas u kraljevstvo mraka. Neki pogrešan korak, neki loše izgovoren slog, otkrivaju misao čoveka. Tako i u metežu tih mesta ima brava koje loše…

  • Seksualne persone Šarla Bodlera

    Seksualne persone Šarla Bodlera

    Zamislimo škorpiona koji je istovremeno hranjen i uništavan svojom otrovnom tečnošću. Za razliku od zmije, koja otrov skladišti na vrhu jezika, škorpion svoj talog nosi u središtu tela – trbuhu, utrobi, nutrini, kako god nam je draže da nazovemo centralni deo živih bića, onaj najprimarniji i najzahtevniji, koji svakom prilikom spori širenja duha i uslovljava…

  • Sfinga bez tajne: Tri pisma za Lu Andreas Salome – Niče, Rilke, Frojd

    Sfinga bez tajne: Tri pisma za Lu Andreas Salome – Niče, Rilke, Frojd

    NIČEOVO PISMO Ništa mi ne predstavlja to što sam puno patio prema pitanju: hoćete li Vi ponovo pronaći sebe, draga Lu ili ne. Nikada nisam sreo jedno tako siroto stvorenje kao što ste Vi neznalica – ali oštroumna bogata u korišćenju onoga što zna bez ukusa, ali naivna u tom nedostatku iskrena i to upravo…

  • Istorija seksualnosti u doba prosvećenosti: Erotski crteži Hajnriha Fislija

    Istorija seksualnosti u doba prosvećenosti: Erotski crteži Hajnriha Fislija

    Ne moramo nužno Fukoovu teoriju dovoditi u vezu sa pisanjem o švajcarsko-engleskom umetniku Hajnrihu Fisliju ali asocijacije se same nameću. Fuko ima dela retorički privlačnih naslova. Istorija seksualnosti i Istorija ludila u doba klasicizma, za nas dva najznačajnija, mogu se posmatrati kao intelektualni odgovori na ono što je Fisli predstavljao na svojim platnima i crtežima.…

  • Seksualne persone Polin Reaž i Leonor Fini

    Seksualne persone Polin Reaž i Leonor Fini

    Onaj koga čekamo, zato što ga čekamo, već je prisutan, već je gospodar. – Polin Reaž Italijanska slikarka Leonor Fini rođena je 1907. godine u Argentini ali je veći deo života provela u Evropi, najviše u Italiji i Francuskoj. U Parizu se tokom tridesetih godina 20. veka družila sa Elijarom, Ernstom, Batajem, Bretonom, Pikasom, Dalijem,…

  • Simbolizam i minerali

    Simbolizam i minerali

    Kada u igri zveči podrugljivo i jasno, taj svet što se metalom i kamenjem preliva ushićuje me, i ja volim besno i strasno stvari u kojima se zvuk sa svetlošću sliva. Analogije prate svaki istraživački rad. Upravo navedeni odlomak pesme Nakit Šarla Bodlera poetska je ilustracija teme koja će uslediti. Nedavno sam naišla na sajt…