Karavađo

  • Globus-Kentaur-Lavirint

    Globus-Kentaur-Lavirint

    Zadovoljstvo mi je da podelim sa vama ono na čemu sam godinama radila, a što sam sa svojim saradnicima, posle dosta meseci rada, uspela i da realizujem, svoj književni triptih Globus-Kentaur-Lavirint. Globus je knjiga o Šekspiru. Kentaur je knjiga o Helderlinu. Lavirint je knjiga o Manu. Sve tri knjige pisane su u formi eseja i…

  • Čežnjiv i razarajuć sentiment sevdalinki tokom dugih letnjih dana u polutami sobe

    Čežnjiv i razarajuć sentiment sevdalinki tokom dugih letnjih dana u polutami sobe

    Za V. L. Kazuj, robe, odakle si, iz plemena kojega si? Ja se zovem El Muhamed, iz plemena starih Azra što za ljubav život gube, i umiru kada ljube! Leto zna da razori čoveka. Možda zato što su dani toliko dugi i čovek ne zna šta će sa sobom. Možda zato što noću ne može…

  • Okrutna i mračna lepota Šelijeve Meduze

    Okrutna i mračna lepota Šelijeve Meduze

    Pred nama je jedna od najzanimljivijih Šelijevih pesama čiji pun naziv glasi O Meduzi Leonarda da Vinčija iz Firentinske galerije koja je napisana pred kraj 1819, a objavljena posthumno, 1824. godine, dve godine posle Šelijeve smrti. Pesma tematizuje kontemplaciju nad jednom slikom, za koju se verovalo da je Leonardova, a na kojoj je prikazana, iz…

  • Barok nedeljom: Egon Fridel i „čudnovata psihoza koju nazivamo barokom“

    Barok nedeljom: Egon Fridel i „čudnovata psihoza koju nazivamo barokom“

    Artistički iracionalizam. Crkveni neprijatelj broj jedan je racionalizam. Pa kako ga crkva ne može potpuno ukloniti pokušava ga potisnuti senzualizmom. Tako je nastala ona čudnovata psihoza koju nazivamo barokom. Barok nije prirodni povratak iracionalizmu nego izveštačena terapija, surogat, isterivanje đavola jakim podražajima. Čovek ne mogavši naći put koji bi ga povratio istinskoj naivnosti stvara za…

  • Barok nedeljom: Gi Debor – Barok i društvo spektakla

    Barok nedeljom: Gi Debor – Barok i društvo spektakla

    188. Kada umetnost postane nezavisna i počne da slika život u raskošnim bojama, to je znak da se život već približio kraju. Taj trenutak ne mogu da podmlade nikakve boje, ma koliko jarke, već samo sećanje. Veličina umetnosti vidi se samo u sumrak života. 189. Prodor istorijskog vremena u umetnost prvi put se ispoljava u…

  • Pesma kao korpa puna voća: „Oda jeseni“ Džona Kitsa

    Pesma kao korpa puna voća: „Oda jeseni“ Džona Kitsa

    Doba magle, doba berićeta štedra, drugo zrelog sunca omiljena ti, da skupa blaženstvom ispunite nedra lozi oko slamnog krova što se svi: da jabuke pognu mahovinom grane obrasle, da sočnost u plodu se stiče; da krupnjaju tikve, lešnik letorast da zajezgra slatko, i da stalno niče pozno cveće, da bi pčele užurbane pomislile da će…

  • Uništiteljska komponenta lepote u noveli „Smrt u Veneciji“ Tomasa Mana

    Uništiteljska komponenta lepote u noveli „Smrt u Veneciji“ Tomasa Mana

    Istovremeni kontinuitet lepote i smrti dominantan je motiv novele Smrt u Veneciji Tomasa Mana. Drugi motiv, podjednako bitan za analizu, podrazumeva uporedni tok apolonijskog i dionizijskog principa koji se prepliću pri stvaralačkom procesu. Treći motiv podrazumeva izjednačavanje čovekovog tela i umetničkog predmeta kroz proces stvaralačkog posmatranja. Zaodeven u apolonijsku formu punu dionizijskog sadržaja, Ašenbah, umetnik,…