Klasična muzika

Zašto se klasična muzika – uporno i pogrešno – dovodi u vezu sa elitizmom?

Klasična muzika ne sadrži ništa elitističko. Ništa što je njenom sadržaju, njenoj formi, njenom zvuku inherento nije elitističko. Ljudi upotrebljavaju pogrešnu reč kada kažu „elita“. Nije elita već inteligencija. Evo razlika: elita je sociološka kategorija koja označava malobrojnu i zatvorenu grupu ljudi koja se izdvaja svojim finansijskim uticajem, svojim društvenim kontaktima, moći na osnovu porekla […]

Pročitaj više
Klasična muzika, Slikarstvo

Barok nedeljom: Mrtva priroda u holandskom slikarstvu 17. veka

Zbog nedostataka večnosti nagomilano je deset hiljada starih predmeta. – Vislava Šimborska Bilo je to jednog septembarskog dana u Brižu. Kasno popodne. Pre napuštanja grada i povratka u Brisel, svratila sam u jednu prodavnicu posvećenu isključivo klasičnoj muzici, isprva privučena belim bistama kompozitora koje su bile u izlogu, kao i mnogobrojnim knjigama nota, i ponekim […]

Pročitaj više
Klasična muzika, Književnost

Josif Brodski o klasičnoj muzici

U nastavku sledi intervju koji je Jelena Pjetrušanska vodila sa ruskim pesnikom Josifom Brodskim. Pitanja su se odnosila na klasičnu muziku. Poznato je da je Brodski bio veliki ljubitelj klasike, a njegovi lirski pasaži o Veneciji, na primer, izloženi u knjizi Vodeni žig, to takođe potvrđuju. U intervjuu, pesnik nam navodi razloge zbog kojih voli […]

Pročitaj više
Klasična muzika

„Živa sam ćutala, mrtva pevam slatko“: O violini

Italijani su oduvek bili poznati po izradi odličnih violina. Antonio Stradivari, najpoznatiji među njima, poreklom je bio iz Kremone, grada u severnoj Italiji. Ovako glasi jedna izreka, verovatno poreklom odatle, koja se tiče tog instrumenta: Živela sam u šumama, oštrom sam sekirom oborena. Živa sam ćutala, mrtva pevam slatko Feliks Mendelson bio je jedan od […]

Pročitaj više
Književnost, Predmeti

Džon Kits: „Oda grčkoj urni“

Ti večno nevina, nevesto spokoja! Odojče tišine i sporih časova, ti, pevaču šumski, što kroz usta tvoja navire poj lepši od naših stihova: kakva bajka cvetna oko tvojeg boka ovi u dolini Arkadije zlatne bogove i smrtne ljude u isti mah? Ljudi i bogovi ko su? Nepodatne device te ko su? Beg, bitka žestoka? Kakve […]

Pročitaj više
Slikarstvo

Sugestija, nedorečenost i tišina u Vermerovom slikarstvu

Šarl Svan, jedan od junaka Prustovog romana U traganju za minulim vremenom, pokušava da napiše esej na temu Vermerove slike Pogled na Delft. Prust je prisustvovao izložbi Vermerovih slika u Parizu, zatim i detaljno opisao odnos pisca Bergota, još jednog junaka svog romana, prema ovom holandskom majstoru. Iako se obično Prust smatra prvim koji je […]

Pročitaj više
Književnost, Slikarstvo

Umetnik i Italija: Et in Arcadia ego!

Veza umetnika i Italije poznata je odavno. Još od renesanse kada Albreht Direr odlazi tamo da bi se školovao, gradovi poput Venecije, Firence, Rima, Padove, Parme, Milana i Napulja ostali su polazište za obrazovanje umetnošću, podjednako kao i za formativno obrazovno putovanje i vrelo inspiracije hiljada umetnika. U 18. i 19. veku, naročito zbog idealizacije […]

Pročitaj više
Slikarstvo

Engr kao upravnik Vile Mediči u Rimu

Žan-Ogist Dominik Engr, francuski slikar 19. veka, poznat po svom neoklasicističkom obrascu, bio je između 1835. i 1840. na čelu Francuske akademije u Rimu koja je bila smeštena u Vili Mediči. Francusku akademiju, koja je prvobitno bila na drugim lokacijama, Napoleon je 1803. premestio u ovu renesansnu građevinu. Francusku akademiju u Rimu osnovao je Luj […]

Pročitaj više
Književnost, Predmeti, Slikarstvo

Hans Holbajn i Orhan Pamuk: „Naši će postupci izumreti, naše će boje izbledeti“

Teča, junak Pamukovog romana Zovem se Crveno, kaže svom učeniku, jednom od najboljih minijaturista njegove radionice: „Na kraju će naši postupci izumreti, naše će boje izbledeti“. Ta izjava odgovor je na učenikovo simbolično pitanje: „Kada će se dogoditi to čudo? Kada će tolike slike koje smo radili do slepila, zaista biti shvaćene? Ljubav koju zaslužujem, […]

Pročitaj više