Ideologija i arhitektura: Svetska izložba u Parizu 1937. godine

Organizatori Svetske izložbe iz 1937. odlučili su da u centru Pariza postave, simbolično, dva paviljona. Levo je paviljon Trećeg rajha a desno Sovjetskog saveza. U centru, nadmoćno, održavajući pre svega vizuelnu ravnotežu, stoji Ajfelov toranj.

Arhitekta nemačkog paviljona bio je Albert Šper a sovjetskog Vera Muhina. Šper je nagovorio Hitlera da učestvuje na izložbi jer je saznao kako će izgledati Sovjetski paviljon pa je na osnovu njega projektovao nemački.

Na istoj izložbi, u španskom paviljonu, Pikaso je izložio Gerniku, Kalder svoje skulpture, Miro slike. Rumunski paviljon je dobio mnogo pohvala. Međutim, ovi paviljoni ostali su kao najupečatljiviji. Istorija je tokom 20. veka više puta pobeđivala umetnost.

Fotografija: Nemački (levo) i Sovjetski paviljon (desno) na Svetskoj izložbi u Parizu 1937.

Ana Arp

Ana Arp je autorka umetničkog projekta A.A.A. Jedna je od prvih u svetu koja je formu sajta počela da koristi kao mogućnost za oblikovanje sopstvenog umetničkog dela. Sadržaj na sajtu stvara autentičan jezik čiju je kombinatoriku omogućila savremena tehnologija koja iz dana u dan biva sve jači medijator između nas i umetnosti, nas i stvarnosti, menja nam život i uspostavlja nov način recepcije. Sadržaj sajta čine reči i slike koje tek zajedno, i u istom kontekstu posmatrane, nalik predmetima u kabinetu kurioziteta, tvore potpuno novu realnost, nov jezik, nov način da se stvari vide i dožive.