Umetnik i egzorcizam

  • Kad je um đavolje igralište: Fransisko Goja i Fjodor Dostojevski

    Kad je um đavolje igralište: Fransisko Goja i Fjodor Dostojevski

    Izgubljen u potpunom ništavilu, u praznini neodređenog prostora, pas neodređene rase, proviruje, kao da se boji, kao da gleda u nevidljivog a sveprisutnog Gospodara koji će ga u narednom trenutku, odloženom do u beskraj, likovno fiksiranoj anticipaciji nelagode koja će trajati zauvek, udariti, ubiti, udaviti u gomili peska u koji kao da i bez tog…

  • Vrzino kolo i veštičje sabati: Fransisko Goja i Margerit Jursenar

    Vrzino kolo i veštičje sabati: Fransisko Goja i Margerit Jursenar

    Šta je seljaku koji je teško živeo značio odlazak na vrzino kolo? Ono što ovde zovemo „bojiti grad u crveno“, odnosno proslavljati, uz malu i vrlo uzbudljivu nijansu opasnosti; vrzino kolo je bila njihova diskoteka, mesto njihovog prepuštanja čulima i pijanstvu, njihova javna kuća. Ako hoćemo da umanjimo ugled sekti, postoje bolji načini nego što…

  • Tradicija i individualni talenat: Nik Kejv

    Tradicija i individualni talenat: Nik Kejv

    Kada govorimo o delu Nika Kejva prvenstveno se moramo koncentrisati na njegovu poeziju koju je poput trubadura – ali sa više žestine, ekspresije i morbidnosti – izrazio kroz svoju muziku, putujući, nastupajući sa bendovima The Birthday Party i The Bad Seeds. U tom smislu, možemo ga pridružiti ličnostima savremene kulture kao što su Bob Dilen…

  • Biti gluv i biti genijalan: Fransisko Goja i Ludvig van Betoven

    Biti gluv i biti genijalan: Fransisko Goja i Ludvig van Betoven

    Na koje ličnosti prvo pomislimo kada kažemo 19. vek? – Napoleon. Dostojevski. Na koji oblik društvenog događaja? – Na revoluciju. Skici za portret 19. veka pridružujemo još dva značajna poteza: španskog slikara Fransiska Goju i nemačkog kompozitora Ludviga van Betovena. Obojica su svojom umetnošću proširila granice koje su im vremenom i mestom rođenja date, stvarajući…

  • Stvaralački čin kao autoegzorcizam: Leon Spiliar, Artur Rembo, Emil Sioran

    Stvaralački čin kao autoegzorcizam: Leon Spiliar, Artur Rembo, Emil Sioran

    Sebi. Istorija jednog od mojih ludila. – Artur Rembo Spektaklima javnih sakaćenja i pogubljenja u periodu srednjeg veka i rane renesanse pridružuju se i rituali isterivanja đavola (egzorcizmi) iz osoba čije su duše zaposele „nečiste sile“. Na sreću, takve radnje iza nas su, u vekovima odavno dovršenim. Ono što iste ne dovršava jeste naše vraćanje…