Renesansna umetnost
-

Kada Mesec bude u devetoj kući: Astrologija kao hermeneutička disciplina
Kada Mesec bude u sedmoj kući A Jupiter u konjukciji sa Marsom Mir će voditi planete I ljubav upravljati zvezdama Ovo je rađanje doba Vodolije Harmonija i razumevanje Izobilje naklonosti i poverenja Nema više laži i podsmeha Zlatno je doba snova i vizija Mističnih kristalnih otkrovenja I istinskog oslobođenja uma Vodolija!Vodolija! Prevela Ana Arp U…
-

U kakvoj su vezi istina i migrena? Razgovor Hrista i Pontija Pilata
Fridrih Niče na jednom mestu piše da je njegova omiljena biblijska ličnost Pontije Pilat. Ukoliko znamo Ničeov odnos prema hrišćanstvu ovaj odabir može nam se učiniti cinično duhovitim i očekivanim. Treba biti pažljiv sa zaključkom koji je očekivan. Quid est Veritas? – Šta je istina? je pitanje koje Pontije Pilat postavlja Hristu ali na Hristov…
-

Radi i veruj: Brojgelova slika i biblijska parabola o sejaču
Prvo poznato Brojgelovo delo, Pejzaž sa sejačem, nastalo je 1557. godine. Ono otvara i opisuje umetnikov dalji stvaralački put i životni credo. Slika se vezuje za Hristovu parabolu o sejaču, koja stoji u Jevanđelju po Mateju (13: 1-23), te tako prva Hristova parabola, simbolično, stoji u istoj ravni sa prvom slikom umetnika koji njeno značenje…
-

Jugoslovensko izvođenje oratorijuma „Carmina Burana“ Karla Orfa
Treba početi od imenovanja koje često zbunjuje. Carmina Burana znači Pesme iz Bajerna. Bajern je drugi naziv za Bavarsku i jedan od manastira u pomenutoj južnoj nemačkoj regiji gde su sredinom 19. veka otkrivene pesme profanog sadržaja (narodne pesme koje stoje nasuprot dvorskoj poeziji srednjeg veka i renesanse), pisane i izvođene u 11, 12. i…
-

Meditacije nad tarot kartama: Naopako obešeni i tačka gledišta na svet
Fransoa Vijon, srednjevekovni francuski pesnik i vagabund, Sveti Probisvet, kako ga je zvao Kolja Mićević. Na njega su me podsetila razmišljanja o renesansnom smehu, karnevalu i izokrenutom svetu, ali i tarot karta broj dvanaest na kojoj je naopako obešeni čovek. Karta kao da se odnosi na tadašnje razbojnike koji su bivali kažnjavani vešanjem, bilo tako što bi im konopac bio stavljen…
-

Gustav Herling-Gruđinski: „Venecijanski portret“
Pročitah juče u Korijerovoj rubrici sa posmrtnim oglasima: „U Veneciji, u svojoj kući na Calle San Barnaba, umrla je osamdesetsedmogodišnja kontesa Đudita Terzan. Zaspala je za vek veka, pomirena s Bogom. To saopštava njena sestra Đovana Olindo u Rimu. Moli za neremećenje tihog odlaska pokojnice saučešćima.“ Posmrtni oglas primetio sam slučajno, uveče, dok sam tražio…
-

Zanat kao temelj modne umetnosti
Koliko kesa daje, bogato se nosi,Ali ne kao kicoš – lepo, ne šareno,Jer odelo često odaje čoveka.Oni u Francuskoj iz društva najvišegImaju za to ukus najbolji. Šekspir, Hamlet, I-3 Krojači su arhitekte za odeću i metar, poput stetoskopa za lepo, nose oko vrata. Krojači nikada ne polaze od sebe. Čak ni najveći dizajneri današnjice, iako…
-

Video radovi o Bošovom triptihu „Vrt uživanja“
Odlomak koji sledi pronađen je na sajtu Univerzitetske biblioteke Svetozar Marković. Njegov autor je Petja Janžekovič, a izrečen je prilikom predavanja održanog 2013. godine. 17520 sati neprekidnog silaženja700 dana sporog disanja.34 inspirativnih celina.29 umetnika.9 krugova.6 vernika.2 putnika.1 Belzebub. Danteova Božanstvena komedija je priznata kao aksiom savremene poezije i umetnosti uopšte. Miks tri komponente – simbolička,…
-

Mišel de Serto o alhemijskom značenju Bošovog „Vrta uživanja“
Mesecima lutati zatvorenim prostorom pod imenom Vrt uživanja. Gubiti se u njemu. To ne znači da se on prazni i da uzmiče u svoje dubine, šupljine, pećine, cevi, podzemna staništa, skrovišta ispod mora i šumske gustiše koje predstavlja. On je sav na svojoj površini. Ceo se nudi oku kojem, povrh svega, nudi lebdeći, panoramski, totalizujući…
-

Ludost govori: Erazmova „Pohvala ludosti“ i Šekspirov „Kralj Lir“
Ako mudrost leži u iskustvu, ko više više zaslužuje da nosi ime mudraca: da li pametan, koji se nešto iz stida, nešto iz straha ne prihvata ničega ili luda, koga ni od jedne namere ne odvraća ni stid (jer ga nema) ni opasnost (jer ne razmišlja)? Mudrac se zagnjuruje u knjige starih pisaca, gde se…
-

Mihail Bahtin o Rableu i karnevalskoj kulturi
Anonimni flamanski umetnik naslikao je ovaj satirični diptih početkom 16. veka. U pitanju je ulje na dasci koje se sada nalazi u muzeju Université de Liège. Na panelima piše: Slične likovne predstave iz ovog doba mogu se uočiti u delima Hijeronimusa Boša ili, kasnije, Pitera Brojgela. Književne teme slične ovima predstavljao je Fransoa Rable u…
-

Melanholici u vrtu: „Orlando“ Virdžinije Vulf i Botičelijevo slikarstvo ili u kakvoj su vezi odeća i identitet
Te ličnosti su lepe i u izvesnom smislu nalik su na anđele, ali poseduju osećanje izgubljenosti – osećanje čežnjive sete izgnanika svesnih neiskorišćenih strasti i energije; i zato su sve njegove raznolike tvorevine prožete osećanjem neopisive melanholije. – Volter Pejter o Botičelijevom slikarstvu Melanholija je velika renesansna tema čiji su uzori u antici. U tom…
-

Ideja kao niz složenih simboličkih slika: „Atlas Mnemosyne“ Abi Varburga
Slikovni atlas pamćenja (Bilderatlas Mnemosyne) je istovremeno umetničko i intelektualno delo Abija Varburga (Aby Warburg), nemačkog istoričara umetnosti koji je njime uspostavio revolucionaran i krajnje originalan pristup istoriji duha koji se čita sa naizgled asocijativno postavljenih slika na velikim panelima. Abi Varburg je prvenstveno mislio umetnost – posmatrao, razmišljao, povezivao i zaključivao. Realizaciju tih stvaralačkih…
-

Bogdan Suhodolski o Brojgelovom slikarstvu
Nazvali su ga seljačkim jer je u mnogobrojnim slikama prikazao život seljaka, njihov rad i zabave. Prikazao je svadbenu povorku koja prati mladu i mladoženju, svadbenu gozbu u sobi punoj gostiju, divne svadbene igre na otvorenom prostoru, i to u dve različite verzije. Pokazao je rad žetelaca i njihov prost ručak u polju, košenje sena…
-

Frensis A. Jejts: „Okultna filozofija i melanholija – Direr i Agripa“
Čuveni nemački umetnik Albreht Direr (1471-1528) bio je savremenik Erazma, Lutera i Agripe: pet godina mlađi od Erazma, dvanaest godina stariji od Lutera, petanest od Agripe. Direr je bio duboko religiozan čovek čija se duhovna moć rano pokazala u ilustracijama Apokalipse. Posle druge posete Italiji (1505-1507) njegov stil je promenjen. Usvojio je italijansku teoriju umetnosti…
-

„On treba na prvi pogled da izgleda bolesno, da ima nešto nehajno u pojavi“: Šest muških portreta i razumevanje umetnika u romantizmu
On treba na prvi pogled da izgleda bolesno, da ima nešto nehajno u pojavi. Ni potpuno izbrijan, ni bradat, već kao da mu je brada iznikla bez upozorenja u trenutku očajanja. Uvojci vetrom razbarušene kose, prodoran pogled, idealizam, rasejanost, svetle oči. Usne stisnute od prezira prema ljudskoj vrsti, nemirno Bajronovo srce, utonuo u gnušanje i…
-

Ikarov pad: Piter Brojgel i Vistan Hjuz Oden
Pojedinačan ljudski pad događa se uvek u uglu slike sveta. Naizgled, niko ga ne primećuje. Osim umetnika. U vezi sa patnjom nikad nisu grešili Stari majstori: kako su samo dobro razumeli Njeno mesto u ljudskom životu, ona se dešava Dok neko drugi jede ili otvara prozor ili prosto tromo korača; Kako, dok starci svečano, strastveno…
-

Šta je alhemija?
Alhemija je umetnost transmutacije (pretvaranja) metala u zlato. Ali pravi cilj alhemije nije bio proizvodnja kovanog zlata za upotrebu, ili, kao u Kini, pitkog zlata, napitka kojim bi se postigao dug telesni život. Alhemija ni u jednoj svojoj fazi nije preteča hemije, nego simbolička operacija. Verovali su, kaže jedan stari kineski tekst, da je reč…
-

Ijan Vat: „Renesansni individualizam i protivreformacija“
BELEŠKA O INDIVIDUALIZMU Termini individua i individualnost izvedeni su iz latinskog individuus, što znači nepodeljen ili nedeljiv. U engleski su stigli preko srednjevekovnog francuskog i po svoj prilici su najpre korišćeni u ranom XVII veku. Oksfordski rečnik engleskog jezika pod odrednicom individualno, koje definiše kao „ono što je svojstveno pojedinačnom ljudskom biću“, citira Frensisa Bejkona:…
-

Tomas Man: Umetnik severa i umetnik juga – „Tonio Kreger“ (odlomak)
Pred jesen reče Tonio Kreger Lizaveti Ivanovnoj: Zbilja, ja putujem, Lizaveta; moram se provetriti, odlazim, izmičem i bežim. Kako to, baćuška, blagoizvolevate li opet krenuti za Italiju? Bože, prođite se već Italije, Lizaveta! Ravnodušna mi je Italija do preziranja! Davno je to bilo kad sam mislio da mi je tamo mesto. Umetnost, je li? Nebo…
-

Tomas Man: Problem umetnika – „Tonio Kreger“ (odlomak)
Ne spominjite poziv, Lizaveta Ivanovna! Književnost uopšte nije poziv, već prokletstvo – neka vam je znano. Kad počinjemo da ga osećamo, to prokletstvo? Rano, užasno rano. U doba kad bi s pravom trebalo da živimo u skladu sa Bogom i svetom. Počinjete da se osećate obeleženim, osećate zagonetnu suprotnost između sebe i drugih, onih sebičnih…
-

Tomas Man: Umetnik i drugi – „Tonio Kreger“ (odlomak)
Jesam li vas zaboravio? – pitao se on. – Ne, nikada! Ni tebe Hanse, ni tebe, plava Inga! Ta za vas sam ja radio, i kada sam čuo odobravanje, obazirao sam se potajno da vidim da li vi imate u njemu udela. Jesi li sada pročitao Don Karlosa, Hanse Hanzenu, kao što si mi obećao…
-

Osmeh Svetog Jovana Krstitelja na slici Leonarda da Vinčija
Bez obzira na to koliko su se određena tumačenja Leonardovih dela poslednjih godina kretala u pravcu isticanja novih i neobičnih istorijskih i biografskih detalja, ja i dalje u njima vidim, pre svega zahvaljujući svetlosti postignutoj sfumato tehnikom, izvesnu atmosfersku napetost, pre mističnu nego misterioznu, neodređenu, blagu, gracilnu, suptilnu, baš kao note kompozicije koju čujemo u…
-

Prikazi konja u renesansnoj umetnosti: Simone Martini, Benoco Gocoli, Paolo Učelo
Venecijanski umetnik Jakopo Belini na jednom crtežu prikazao je viteza na krilatom konju, ili nekom drugom mitskom stvorenju koje ima istovremeno odlike zmaja i konja, kombinujući na taj način sveto i svetovno, religijske prikaze i viteške turnire. Na osnovu tog primera možemo zaključiti da su se konji u renesansi prikazivali određenim povodima: pri obeležavanju bitaka,…
-

O identitetu i ogledalima: „Bela tvrđava“ Orhana Pamuka
Interesantno je napraviti poređenje renesansne perspektive, korišćene na zapadu, i islamskog minijaturnog slikarstva koje je ukrašavalo mnogobrojne knjige tokom 16. i 17. veka, a koje perspektivu nije koristilo. Formalne odlike oba načina predstavljanja sveta i njegovih pojava upućuju na složena religijska, etička i estetička pitanja, kao i na civilizacijske razlike, poimanje čoveka i njegovog mesta u svetu. Renesansna…
-

Karpačov Vitez u italijanskom pejzažu-priviđenju
i, tužan, ja lutam posle čarobnog sna Bar imam nešto zajedničko sa Rilkeom. I on je voleo Karpača, a i njegov Malte se spremao da napiše jednu studiju o Venecijancu, tako je bar on tvrdio, ali zna se da melanholici imaju sklonost ka obećanjima. Prust je pisao o Karpaču, kao i Džejms. Sve zaljubljenici u…
-

Ikarov pad: Piter Brojgel i Vilijam Karlos Vilijams
Po Brojgelu kada je Ikar pao bilo je proleće seljak je orao svoju njivu sva raskoš prirode se razbudila trepereći pokraj ivice mora obuzeta sobom znojeći se na suncu što je istopilo vosak krila nevažno na pučini voda je prsnula sasvim neopaženo to se utopio Ikar Piter Brojgel, renesansni flamanski slikar, inspirisao je dva veoma…
-

Dve verzije Leonardove slike „Bogorodica među stenama“
Prvu verziju slike Bogorodica među stenama italijanski renesansni majstor Leonardo da Vinči naslikao je otprilike 1483. godine. Ta verzija danas se nalazi u muzeju Luvr u Parizu. Druga verzija slike nastala je otprilike 1506. godine i danas se nalazi u Nacionalnoj galeriji u Londonu. Naglašavanje prostora u kojima se slike nalaze nije slučajno jer se…
-

Dominantna i subverzivna moć: „Atena i kentaur“ Sandra Botičelija
Sandro Botičeli, jedan od velikih umetnika italijanske renesanse, naslikao je delo na kome su prikazani kentaur i boginja Atena oko 1482. godine. Slika je trebalo da sa njegovom alegorijskom predstavom proleća bude izložena u jednoj od prostorija palate Medičijevih. Sticajem okolnosti ona je dugo bila izgubljena a ponovo je otkrivena i prepoznata kao Botičelijevo delo…
-

U vremenu horoskopa: Knjiga iluminacija braće iz Limburga i jednostavna lepota boja srednjeg veka
Holandski minijaturisti Herman, Pol i Johan, poznatiji kao braća iz Limburga, između 1412. i 1416. godine ilustrovali su za francuskog vojvodu od Berija časoslov Izdašna doba vojvode od Berija (Les Très Riches Heures du Duc de Berry) između čijih su se korica našle neke od iluminacija koje su u ovom tekstu predstavljene. U pitanju je bogato…
-

U vrtu jednoroga: Alegorija o devici i obuzdanoj strasti istkana na francuskoj tapiseriji
Poludeli bismo da nema samozavaravanja, snova, iluzija, mašte, življenja od priča u glavi između čijih kulisa projektujemo svoje buduće susrete i životne događaje, koji se možda nikada neće dogoditi, ali snagom želje i zamisli, kao da već jesu. Dama i jednorog na tapiserijama koje možemo videti u francuskom muzeju Klini i Metropoliten muzeju u Njujorku…
-

Ludost i tragika ljubavi u Šekspirovim dramama
Ako jezike čovječije i anđelske govorim a ljubavi nemam, onda sam kao zvono koje zvoni, ili praporac koji zveči. I ako imam proroštvo i znam sve tajne i sva znanja, i ako imam svu vjeru da i gore premještam, a ljubavi nemam, ništa sam. Prva poslanica Korinćanima apostola Pavla (XIII; 1, 2) Odavno je poznata…
-

Intenzitet života i okrutnost proleća: Tomas Sterns Eliot i Igor Stravinski
Početni stihovi Eliotove poeme Četiri kvarteta glase: Vreme sadašnje i vreme prošlo Oba su možda prisutna u vremenu budućem, A vreme buduće sadržano u vremenu prošlom. Ako je čitavo vreme večno prisutno, Čitavom vremenu nema iskupljenja. Šta je moglo biti jeste apstrakcija I ostaje trajna mogućnost Samo u jednom svetu razmišljanja. Može se postaviti pitanje…
-

Uništiteljska komponenta lepote u noveli „Smrt u Veneciji“ Tomasa Mana
Istovremeni kontinuitet lepote i smrti dominantan je motiv novele Smrt u Veneciji Tomasa Mana. Drugi motiv, podjednako bitan za analizu, podrazumeva uporedni tok apolonijskog i dionizijskog principa koji se prepliću pri stvaralačkom procesu. Treći motiv podrazumeva izjednačavanje čovekovog tela i umetničkog predmeta kroz proces stvaralačkog posmatranja. Zaodeven u apolonijsku formu punu dionizijskog sadržaja, Ašenbah, umetnik,…
-

„Naši će postupci izumreti, naše će boje izbledeti“: Hans Holbajn i Orhan Pamuk
Teča, junak Pamukovog romana Zovem se Crveno, kaže svom učeniku, jednom od najboljih minijaturista njegove radionice: „Na kraju će naši postupci izumreti, naše će boje izbledeti“. Ta izjava odgovor je na učenikovo simbolično pitanje: „Kada će se dogoditi to čudo? Kada će tolike slike koje smo radili do slepila, zaista biti shvaćene? Ljubav koju zaslužujem,…

